Resavska pećina, prvobitno nazvana Divljakovačka pećina, smeštena je na rubu kraškog polja Divljakovac, u ataru sela Jelovac, deo je planinskog masiva Južni Kučaj i predstavlja jedan od najneobičnijih speleoloških lokaliteta u Srbiji.

Resavska pećina je sistem kanala raspoređen u dva nivoa, sa osam jasno izdvojenih morfoloških celina. Dve velike dvorane su povezane blago razgranatim kružnim kanalom. Počinje ogromnom Ulaznom dvoranom, zatim se račva na desni i levi kanal.

Desni ili Glavni kanal prolazi kroz morfološke celine kao što su Dvorana Košnica, Ponor, Predvorje istorije, Kristalna dvorana i dr. Donji i niži kanal zove se još i Koralni kanal. Oba kanala završavaju u velikoj Dvorani sa nakitom, koja se sastoji od Koncertne dvorane i Bobanove dvorane, najnižeg dela pećine. Treća galerija sa posebnim ulazom, koja nije uređena i otvorena za posete, čini deo ovog pećinskog sistema.

Pećina obiluje različitim formama pećinskog nakita. Prisutni su stalaktiti i stalagmiti različitih oblika i dimenzija, zatim salivi, bigrene kadice, korali i dr. U gornjem desnom kanalu preovlađuju stalagmiti, mestimično grupisani u kolonije, zatim masivniji stalaktiti i salivi. U Dvorani sa nakitom pored bigenih kadica, dominiraju veliki raskošno kitnjasti salivi. U donjem levom kanalu značajni su korali, a prisutni su duži i tanji stalaktiti. Prisutni nakit obiluje bojama, od snežno bele, preko žute do crvenkaste boje. Kristalna dvorana predstavlja pravu baštu stalaktita i stalagmita, dok je izlazna, Blatna dvorana bogata kipovima i velikim salivima.

Resavska pećina je dom slepih miševa i uglavnom endemskih vrsta, stonoga, pauka i pseudoškorpija. Zaštićena je kao prirodno dobro od izuzetnog značaja i svrstana je u I kategoriju zaštite kao SPOMENIK PRIRODE.