Sremska Mitrovica, srce Srema, spaja istoriju i prirodu u jedinstven doživljaj. Grad nudi susret s drevnim epohama kroz umetnost, ukuse i pejzaže, gde se prošlost i priroda isprepliću. Od tragova istorije do prirodnih lepota, svaki korak otkriva zadivljujuća iskustva.

Sremska Mitrovica, leži na spoju sremske i mačvanske ravnice te fruškogorskog pobrđa, uz levu obalu Save. Nalazi se 75 km od Beograda, 50 km od Novog Sada i 35 km od granice s Hrvatskom. Povoljan položaj na „najtanjem“ delu Srema, gde se kopneni i vodeni putevi ukrštaju, uz blizinu Fruške gore i pristupačnu obalu Save, učinio je grad saobraćajnim čvorištem i strateški važnim mestom, zaštićenim prirodnim močvarnim bedemima.

U Sremskoj Mitrovici, istoriju možete osetiti na svakom koraku. Sirmijum, osvojen od Rimljana krajem 1. veka p.n.e., postao je Colonia Flavia Sirmiensis i važno vojno, ekonomsko i političko središte Panonije, s carskom palatom, hipodromom i kovnicom novca. U 3. veku rodio je careve Decija Trajana, Aurelijana, Proba i Maksimilijana. Tokom tetrarhije bio je jedna od četiri prestonice Rimskog carstva.

Dolaskom Mađara Sirmijumom naizmenično gospodare Vizantinci i Mađari, sve do 1180. godine kad vizantijska vlast zauvek nestaje s ovog tla, a od nekad slavnog grada ostaju samo ruševine. Ostao je samo obnovljeni manastir sv. Dimitrija s tvrđavom. Novo naselje, izraslo kraj zidina, u 13. veku dobija ime Dmitrovica, po manastiru.

foto: GP
Sremska Mitrovica, leži na spoju sremske i mačvanske ravnice te fruškogorskog pobrđa, uz levu obalu Save. Nalazi se 75 km od Beograda, 50 km od Novog Sada i 35 km od granice s Hrvatskom. Povoljan položaj na „najtanjem“ delu Srema, gde se kopneni i vodeni putevi ukrštaju, uz blizinu Fruške gore i pristupačnu obalu Save, učinio je grad saobraćajnim čvorištem i strateški važnim mestom, zaštićenim prirodnim močvarnim bedemima.

Železnička ulica - foto: GP
U Sremskoj Mitrovici, istoriju možete osetiti na svakom koraku. Sirmijum, osvojen od Rimljana krajem 1. veka p.n.e., postao je Colonia Flavia Sirmiensis i važno vojno, ekonomsko i političko središte Panonije, s carskom palatom, hipodromom i kovnicom novca. U 3. veku rodio je careve Decija Trajana, Aurelijana, Proba i Maksimilijana. Tokom tetrarhije bio je jedna od četiri prestonice Rimskog carstva.

Mangulica i pulin - foto: GP
Dolaskom Mađara Sirmijumom naizmenično gospodare Vizantinci i Mađari, sve do 1180. godine kad vizantijska vlast zauvek nestaje s ovog tla, a od nekad slavnog grada ostaju samo ruševine. Ostao je samo obnovljeni manastir sv. Dimitrija s tvrđavom. Novo naselje, izraslo kraj zidina, u 13. veku dobija ime Dmitrovica, po manastiru.
Vidi više3
GP
GP